Seneka i kršćanska etika

Seneka, Lucije Anej (lat. Lucius Annaeus Seneca), rim. filozof i pisac ( 4.g.pr.Kr.– 65.g.po.Kr.), te jedan od najznačajnijih predstavnika stoičke filozofije. Seneku se dugo smatralo skrovitim Kristom.

Filozofiju shvaća kao etičko istraživanje vrlina za postizanje blaženog života u skladu s prirodom. Čovjek mora naći mir u samome sebi, a prema drugima se treba odnositi sa samilošću i ljubavi. Blagost (clementia) i vjernost samome sebi smatra najvažnijim vrlinama. Naučava besmrtnost duše, uzdiže osobnoga Boga, prirodnu jednakost svih ljudi, načelo pravednosti i ljubav prema miru. Otuda je nužno slijedila i obrana robova.

Na osnovi građe iz grč. tragedija, pisao je komade o tragičnim posljedicama djelovanja ljudskih strasti.  Njegova je filozofija imala znatan utjecaj na javni život Rima i njegovu književnost, a poslije i na kršćanstvo. Gl. djela: Filozofske rasprave o stoičkoj filozofiji, o mudrosti, o blaženom životu, o dokolici; O dobročinstvima; O blagosti; Pisma Luciliju. (izvor)

Stoicizam je utjecao na razvoj ranog kršćanstva (Klement Aleksandrijski, Origen), kao i na kasniju filozofiju.(izvorPoznato je da se kršćanski moral, osim na Bibliji, temelji na grčkoj filozofiji, osobito stoicizmu. Npr. stoičkog mudraca odlikuju četiri kardinalne vrline: razboritost, hrabrost, pravednost i umjerenost, a koje su osnova i kršćanskog morala (KKC 1803-1811).

Ovdje navodim neke Senekine citate u paraleli sa citatima iz Evanđelja, a koji jasno upućuju na sličnost između kršćanske i stoičke etike:

 

Počisti najprije ispred svoga praga

SENEKA

Ako želimo biti pravedni suci u svim stvarima, prvo se uvjerimo da nitko od nas nije bez grijeha. (…) Tuđe mane stalno imamo pred očima, vlastite krijemo iza leđa. Velik dio ljudi ne ljuti se na sam grijeh, nego na one koji griješe. (str.164)

Svi smo loši. Sve što korimo u drugih, naći ćemo kod sebe samih. (str.170)

NOVI ZAVJET

8e2b1b9583e785c42a31dd0e7c25faf4Tko je od vas bez grijeha, neka prvi na nju baci kamen. (Iv 8,7b)

Što gledaš trun u oku brata svojega, a brvna u oku svome ne opažaš? Ili kako možeš reći bratu svomu: ‘De da ti izvadim trun iz oka’, a eto brvna u oku tvom? Licemjere, izvadi najprije brvno iz oka svoga pa ćeš onda dobro vidjeti izvaditi trun iz oka bratova! (Mt 7,3-5)

………..

Ljudskost ispred slova zakona (ili: NE formalizmu)

SENEKA

Tko je taj koji može reći da je nedužan pred svim zakonima? Sve i da je tako, kakva bi to bila tjeskobna nedužnost – biti dobar prema propisanom zakonu! Koliko šire područje imaju pravila po osjećaju dužnosti nego po slovu zakona! Koliko toga od nas traži ljubav, ljudskost, plemenitost, pravednost, vjernost, a ne nalazi se na pločama zakona!  (str.164)

NOVI ZAVJET

Nekima pak koji se pouzdavahu u sebe da su pravednici, a druge podcjenjivahu, reče zatim ovu prispodobu: Dva čovjeka uziđoše u Hram pomoliti se: jedan farizej, drugi carinik. Farizej se uspravan ovako u sebi molio: ‘Bože, hvala ti što nisam kao ostali ljudi: grabežljivci, nepravednici, preljubnici ili – kao ovaj carinik. Postim dvaput u tjednu, dajem desetinu od svega što steknem.’ A carinik, stojeći izdaleka, ne usudi se ni očiju podignuti k nebu, nego se udaraše u prsa govoreći: ‘Bože, milostiv budi meni grešniku!’ Kažem vam: ovaj siđe opravdan kući svojoj, a ne onaj! Svaki koji se uzvisuje, bit će ponižen; a koji se ponizuje, bit će uzvišen. (Lk 18,11-14)

Uistinu kažem vam: ne bude li pravednost vaša veća od pravednosti pismoznanaca i farizeja, ne, nećete ući u kraljevstvo nebesko. (Mt 5,20)

…kad gle čovjeka s usahlom rukom. A oni upitaše Isusa da bi ga mogli optužiti: »Je li dopušteno subotom liječiti?« On im reče: »Tko to od vas jedinu ovcu koju ima ne bi subotom prihvatio i izvadio kad bi mu upala u jamu? A koliko je čovjek vredniji od ovce! Tako, slobodno je subotom činiti dobro!« Tada reče čovjeku: »Ispruži ruku!« On je ispruži, i – ruka mu zdrava kao i druga!  (Mt 12,10-13; slično: ozdravljenje zgrbljene žene u subotu Lk 13,10-17, i druga ozdravljenja: Lk 14,1-6, Iv 5,1-18 i Iv 7,19-24, kao i zabrana trganja klasja u subotu Mk 2,23-28, zakon o umivanju ruku prije jela Mt 15,1-3, zabrana trganja klasja u subotu Mt 12,1-7 i sl. primjer su gdje Isus ljubav prema čovjeku (humanizam) stavlja ispred slova zakona,; u sljedećem citatu radi se o istome jer “žrtva” se odnosi na obavljanje religioznog propisa kojeg (nezdrava/neispravna/formalistička religioznost) drži bitnijim od “milog srca” prema bližnjemu)

I kad biste razumjeli što ono znači: Milosrđe mi je milo, a ne žrtva, ne biste osudili ove nekrive. (Mt 12,7)

“Ovdje, kao i kad ozdravlja u subotu, Isus tvrdi da čak ni božanska odredba kao što je propis o subotnom počinku, nema apsolutne vrijednosti. Ona ima uzmaknuti pred nuždom ili ljubavi, a Isus može punomoćno tumačiti Mojsijev Zakon (…) jer je “ovdje nešto veće (ili netko veći) od Hrama”.” (iz komentara JB, str.1409)

…pravi je Židov u nutrini i pravo je obrezanje u srcu, po duhu, ne po slovu. (Rim 2,29b)

………

Nenasilje

SENEKA

Samo bijednici i ljudi mali duhom ugrizom vraćaju ugriz; miševi i mravi okreću usta kad im približiš ruku, a slabići misle da su povrijeđeni ako ih se takne. (str. 166)

Uistinu, velik i plemenit jest onaj tko poput velike zvjeri ravnodušno i mirno sluša lajanje malih pasa. (str.165)

NOVI ZAVJET

Čuli ste da je rečeno: Oko za oko, zub za zub! A ja vam kažem: Ne opirite se Zlomu! Naprotiv, pljusne li te tko po desnom obrazu, okreni mu i drugi. (Mt 5,38-39)

…………

Opraštanje

SENEKA

Kad god nam bude teško praštati, pomislimo bi li nam koristilo kad bi svi bili neumoljivi. (str. 166)

NOVI ZAVJET

Stoga je kraljevstvo nebesko kao kad kralj odluči urediti račune sa slugama. Kad započe obračunavati, dovedoše mu jednoga koji mu dugovaše deset tisuća talenata.Kako nije imao odakle vratiti, zapovjedi gospodar da se proda on, žena mu i djeca i sve što ima te se podmiri dug. Nato sluga padne ničice preda nj govoreći: ‘Strpljenja imaj sa mnom, i sve ću ti vratiti.’ Gospodar se smilova tomu sluzi, otpusti ga i dug mu oprosti. A kad taj isti sluga izađe, naiđe na jednoga svoga druga koji mu dugovaše sto denara. Uhvati ga i stane ga daviti govoreći: ‘Vrati što si dužan!’ Drug padne preda nj i stane ga zaklinjati: ‘Strpljenja imaj sa mnom i vratit ću ti.’ Ali on ne htjede, nego ode i baci ga u tamnicu dok mu ne vrati duga. Kad njegovi drugovi vidješe što se dogodilo, silno ražalošćeni odoše i sve to dojaviše gospodaru. Tada ga gospodar dozva i reče mu: ‘Slugo opaki, sav sam ti onaj dug oprostio jer si me zamolio. Nije li trebalo da se i ti smiluješ svome drugu, kao što sam se i ja tebi smilovao?’ I gospodar ga, rasrđen, preda mučiteljima dok mu ne vrati svega duga.Tako će i Otac moj nebeski učiniti s vama ako svatko od srca ne oprosti svomu bratu.            (Mt 18,23-35)

……

Planiranje

SENEKA

Kad god nešto pokušavaš, prosudi kolike su ti snage i usporedi to što pokušavaš sa snagom koja je potrebna za to ostvariti; žaljenej zbog neizvršenja djela ispunit će te gorčinom. (str.168)

NOVI ZAVJET

Tko od vas, nakanivši graditi kulu, neće prije sjesti i proračunati troškove ima li čime dovršiti: da ga ne bi – pošto već postavi temelj, a ne mogne dovršiti – počeli ismjehivati svi koji to vide: ‘Ovaj čovjek poče graditi, a ne može dovršiti!’ Ili koji kralj kad polazi da se zarati s drugim kraljem, neće prije sjesti i promisliti da li s deset tisuća može presresti onoga koji na nj dolazi s dvadeset tisuća? Ako ne može, dok je onaj još daleko, poslat će poslanstvo da zaište mir. (Lk 14,28-32)

………

Siromaštvo

SENEKA

No, da završim pismo: čuj što mi se danas svidjelo. I to sam također uzeo iz tuđih vrtova. ‘’Siromaštvo koje je u skladu sa zakonom prirode je veliko bogatstvo.’’ A znaš li koje nam granice postavlja ovaj zakon prirode? Ne gladovati, ne biti žedan, ne nazepsti. Da glad i žeđ odagnaš nije ti potrebno opsjedati vrata oholih ljudi ni strogu namrštenost niti, naprotiv, sramotnu blagost podnositi, nije ti potrebno na more kročiti niti u vojni pohod krenuti; ono što priroda zahtijeva na dohvat je ruke i pripravno. A za suvišno se ljudi znoje. To je ono što nam togu izlizuje, što nas prinuđuje da starimo pod vojničkim šatorom, što nas tjera na strane obale. Ono što je dovoljno nalazi nam se pri ruci. Tko se dobro sa siromaštvom slaže, bogat je. (Seneka – odabir iz moralnih pisma Luciliju, str.141)

Sada pružaš ruku za svakodnevnim darom. Opskrbit ću te zlatnim darom i pošto već govorim o zlatu poslušaj kako da ti draža bude korist i njegov plod: ‘’Najviše uživa u bogatstvu onaj tko ga je najmanje potreban.’’ 9 ‘’Navedi mi’’, kažeš, ‘’autora’’. Da spoznaš kako sam dobrohotan, namjera mi je pohvaliti nešto strano; ovo je Epikurova izreka ili Metrodorova ili nečija iz one škole. I zašto je važno tko je to rekao? Rekao je svima. Onome kome je bogatstvo potrebno boji se za nj. A nitko ne uživa u dobru koje mu donosi nemir; nastoji mu još nešto nadodati. Dok razmišlja o njegovom povećanju, zaboravio ga je iskoristiti. Prima račune, juri po trgu i preokreće knjigu dužnika. Od gospodara postaje upravitelj.  (Seneka – odabir iz moralnih pisma Luciliju, str.143)

NOVI ZAVJET

Zato vam kažem: Ne budite zabrinuti za život svoj: što ćete jesti, što ćete piti; ni za tijelo svoje: u što ćete se obući. Zar život nije vredniji od jela i tijelo od odijela? Pogledajte ptice nebeske! Ne siju, ne žanju niti sabiru u žitnice, pa ipak ih hrani vaš nebeski Otac. Zar niste vi vredniji od njih? A tko od vas zabrinutošću može svome stasu dodati jedan lakat? I za odijelo što ste zabrinuti? Promotrite poljske ljiljane, kako rastu! Ne muče se niti predu. A kažem vam: ni Salomon se u svoj svojoj slavi ne zaodjenu kao jedan od njih. Pa ako travu poljsku, koja danas jest a sutra se u peć baca, Bog tako odijeva, neće li još više vas, malovjerni? Nemojte dakle zabrinuto govoriti: ‘Što ćemo jesti?’ ili: ‘Što ćemo piti?’ ili: ‘U što ćemo se obući?’ Ta sve to pogani ištu. Zna Otac vaš nebeski da vam je sve to potrebno. Tražite stoga najprije Kraljevstvo i pravednost njegovu, a sve će vam se ostalo dodati. Ne budite dakle zabrinuti za sutra. Sutra će se samo brinuti za se. Dosta je svakom danu zla njegova. (Mt 6,26-34)

Kaza im i prispodobu: »Nekomu bogatu čovjeku obilno urodi zemlja pa u sebi razmišljaše: ‘Što da učinim? Nemam gdje skupiti svoju ljetinu.’ I reče: ‘Evo što ću učiniti! Srušit ću svoje žitnice i podignuti veće pa ću ondje zgrnuti sve žito i dobra svoja. Tada ću reći duši svojoj: dušo, evo imaš u zalihi mnogo dobara za godine mnoge. Počivaj, jedi, pij, uživaj!’ Ali Bog mu reče: ‘Bezumniče! Već noćas duša će se tvoja zaiskati od tebe! A što si pripravio, čije će biti?’ Tako biva s onim koji sebi zgrće blago, a ne bogati se u Bogu. (Lk 12,16-21)

Prodajte što god imate i dajte za milostinju! Načinite sebi kese koje ne stare, blago nepropadljivo na nebesima, kamo se kradljivac ne približava i gdje moljac ne rastače.Doista, gdje vam je blago, ondje će vam i srce biti. (Lk 12,33-34)

izvori:

Lucije Anej Seneka,  Dijalozi. O postojanosti mudraca, O providnosti, O sretnom životu, Florilegij, NA, Zagreb 2007, 25 strana uvodni esej i 170 strana prijevoda s latinskog jezika

Seneka – odabir iz moralnih pisma Luciliju, Tvrtko Milunović

http://proleksis.lzmk.hr/

 

povezano:

One comment

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s