Atena je imala puno religijskih festivala, ali ni jedan nije bio toliko važan kao svečanost slavlja eleuzijnskih misterija. Usprkos milijunima ljudi koji su u njih bili inicirani e. misterije su nam do danas tajna. Ne znamo točno što se događalo u najtajnijem dijelu slavlja tih misterija.

Eleuzijske misterije spadaju u kategoriju misterijskih religija . Ono što je zajedničko misterijskim religijama jest to što su pojedincu pružale religiozno iskustvo, a ne samo znanje.

eleusinianrelief
Triptolemus (prvi čovjek) prima snop žita od Demetre i blagoslov Perzefone, 5.st.pr.Kr., reljef, National Archaeological Museum of Athens

Ono što se o njima zna jest da je u središtu stajala pobožnost prema dvijema boginjama, Demetri i njenoj kćeri Kori/Perzefoni (a spada u eshatološke religije starog svijeta). Središnja tema te dvijetisućljetne religioznosti koja prethodi kršćanstvu je, dakle, odnos majka-kćer, naspram sljedećih dvije tisuće godina kršćanstva u kojem je središnja tema otac-sin.

 

O Eleuzijskim misterijima stare grčke govori dr.sc. Marina Milićević- Bradač, redovna profesorica pri katedri za klasičnu arheologiju (Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu):

Povijest četvrtkom – Eleuzinske misterije (1. dio)

AncientEleusis
Telestrion: glavno mjesto inicijacije u misterije (Eleuzina)
Ruins of the sanctuary at Eleusis, Greece.
ruševine Eleuzine danas

Robin Waterfield u knjizi “Zašto je Sokrat umro” ovako opisuje važnost tih misterija:

Samo su te misterije pružale drevnim grcima ono što čak i mi moderni ljudi, u ovoj kršćanskoj eri koja polako blijedi, očekujemo od religije: osobni spas i nagovještaj transcedencije. Kako su misterije bile najbolja mogućnost da drevni grci iskuse te snažne osjećaje prema cijelom se kultu odnosilo sa strahopoštovanjem. Inicirani u te misterije morali su ih držati u tajnosti i preko tisuću godina duge povijesti toga kulta, stotine tisuće iniciranih su ih i držali u tajnosti. Znamo premalo o Eleuzinskim misterijima da bismo znali što su oskvrnitelji možda učinili. Ali sama činjenica da su ti misteriji bili obavljani izvan svog svetog konteksta, i pred neiniciranima, bilo je vjerojatno previše.”

 

Povijest četvrtkom – Eleuzinske misterije (2. dio)

 

Među mnogim izvrsnim i uistinu božanskim institucijama koje ste vi atenjani iznijeli i time pridonijeli ljudskom životu, niti jedna, po mom mišljenju, nije bolja do misterija. Zbog njih smo izvedeni iz barbarskog i divljačkog načina života i educirani, te oplemenjeni do statusa civilizacije; iz obreda koji se zovu “inicijacija” uistinu smo naučili od njih o počecima života, i postigli moć ne samo da živimo sretno, već i da umremo sa boljom nadom.”

Cicero, Laws II, xiv, 36

Demeter and Persephone terracotta statuette - from ancient Attica 5bc princeton university art museum
Demetra i Perzefona, terakota kipić – drevna Attica, 5.st.pr.Kr.(Princeton university art museum)

Plutarh uspoređuje progres u filozofiji s inicijacijom u eleuzijske misterije: na početku ceremonije ljudi su dezorijentirani, no kako se ceremonija razvija i ide prema vrhuncu, ljudi postaju sve sabraniji i tiši, ispunjeni divljenjem. Onaj tko stekne uvid u filozofiji je kao onaj koji ulazi u unutarnje svetište, te ga obasjava ga velika svjetlost (mega phos).

“…okupljeno mnoštvo  koje buči, galami i naguruje se odmah usmjeruje pažnju  u strahopoštovanju i šutnji kad se sveti obredi počinju izvoditi i objavljivati; tako je i na početku filozofije: na njezinom ulazu vidjet ćeš buku i govor i smjelost, neotesane i nasilne koji se guraju (…) ali onaj koji je uspjeo ući unutra i vidjeti veliko svjetlo, kada je svetište bilo otvoreno, postaje šutljiv i zadivljen, ponizan i urednog razuma usmjerenog prema bogu.”

The Ancient Mysteries: A Sourcebook of Sacred Texts, edited by Marvin W. Meyer, str.38

Pitagorejci

U misterijske religije spadao je i orfizam, a koji je pak bio temelj pitagorejskog bratstva (6.st.pr.Kr.). Pitagorejci su bili aristokratsko bratstvo koje se uglavnom bavilo matematikom (i metafizikom brojeva), muzikom, geometrijom i astronomijom, a izučavanjem dotičnog bavilo se i konceptom stvarnosti. Iskustva iz orfičkih misterija utjecala su na njihova “otkrića”, tako da su za njih matematika, glazba, geometrija i astronomija imale religioznu vrijednost. Prema njihovom učenju, pravi dom duše je među zvijezdama, stoga je čovjekov zadatak nastojanje da se oslobodi stege tijela i vrati u svoj nebeski dom. Filozofiju su također shvaćali kao put duhovnog pročišćenja.

Spekulacije o broju i proporciji Pitagoru su dovele do intuitivne spoznaje o harmoniji kozmosa (vidi logos).

Kod pitagorejaca se racionalno i iracionalno isprepliću više no kod ikoje druge filozofske misli drevne grčke.

Platonizam

Platonova filozofija je neupitno oblikovana na temelju veza s misterijskim kultovima. Platon je neke ideje pitagorejaca i eleuzinskih misterija jednostavno ugradio u svoju filozofiju, npr. koncept traženja i nalaženja, toliko važan za eleuzijske misterije, postao je jedan od najbitnijih u njegovoj filozofiji: filozof se nikada ne treba opustiti, a kamoli odustati, na svom putu traženja istine.

Jedna od najpoznatijih Platonovih alegorija (“prispodoba”) o traženju istine jest ona o spilji, tj. čovjekovom izlasku iz spilje na danje svjetlo – čovjekovu shvaćanju da je ova zemaljska ravan samo blijeda kopija nebeske ravni. Takva intelektualna spoznaja, a još više iskustvena, čovjeku uistinu donosi blagostanje.

 

 

Teorija o psihodelicima

349px-Cosmè_Tura_005Mnogi učenjaci su predložili ideju da moć eleuzijskih misterija dolazi od pića zvanog kykeon kojeg su inicijanti bili obavezni popiti prije obreda, a koje je djelovalo psihoaktivno. Uporaba takvih napitaka nije bila nešto neobično za drevni svijet. Neki kažu da se radi o ergotu, gljivici koja raste na žitaricama (a od koje se sintetskim putem doiva i LSD). Demetra je boginja zemlje, ratarstva, plodnosti, ali u prvom redu žita, te nije rijetko da se na ikonografiji pojavljuje sa snopom žita.

Neki pak pretpostavljaju da je riječ o nekoj halucinogenoj gljivi, a neki da je riječ o opijumu. Pored žita u Demetrinoj ruci pojavljuje se i dozrela čašica maka. Kult boginje je možda mak donijeo sa sobom sa Krete u Eleuzij (sigurno je da se opium proizvodio na Kreti).

b89e08ad53765bb44f5c042c229e5df5--antique-vases-greek-gods

 

 

 

vidi: Misterijske religije

Oglasi