umjetnost odozgo i umjetnost odozdo (I.)

Milan Galović, “Umjetnost kao događanje svijeta”[1]

Drevna umjetnost se inspirira odozgo

“…prvi uvjet za razumjevanje grčkog mita je pretpostavka da su “bogovi bili tu”. Slično možemo kazati i o pristupu umjetnosti minulih svjetova: uvjet je primjerenog promišljanja tih umjetnosti pretpostavka da su se u umjetničkim djelima bog i bogovi objavljivali ili izravno oprisućivali.

…

Najviše je djelo umjetnosti omogućavanje da se bog i bogovi objavljuju u pjesmi, da borave u hramu, da su prisutni u kipu, da se prikazuju u slici, da sudjeluju u kultnoj drami i plesu, da se iza maske pojavljuju u tragediji.

 

 

 

najstariji (do sad) iskopani hram, Turska, Göbekli Tepe

 

 

 

Ka (“božanski duh ili životna snaga”) kralja Hora I /Au-ib-Re, Egipat, oko 1800.pr.Kr.

 

 

Ištarine dveri, model (izgrađena u 6.st.pr.Kr.)

…

Umjetnost je dosegla svoju najvišu mogućnost i djelo kad u susretu s božanskim i svetim otvara svijet za prisutnost boga u njemu, kad se u zbilji umjetničkog djela događa susret Neba i Zemlje, kad čovjeka vodi u blizinu njegova najvišeg podrijetla, kad ga privodi iskonskom životu.”

str.20

 

 

Idoli iz hrama očiju, Tell Brak, 3000-4000.g.pr.Kr.

 

 

zavjetne skulpturice iz Tell Asmard Hoarda, oko 2900-2500.g.pr.Kr.

…

“Umjetnost valja nadići sve konačno svjetsko i ljudsko i biti “izrazom boga” samoga (Hegel).

…

3D rekonstrukcija piramida u Gizi, izgrađene oko 2500.g.pr.Kr., Egipat

…u svim dosadašnjim povijesnim svjetovima umjetnost sama i umjetnička zbilja imale su korijen u predsvjetskom bitku.

…

(…) Koliko li je moderna umjetnost uspjela sačuvati izvornu bit koja se očitovala u minulim svjetovima?(…) sasvim je upitno postalo koliko čovjeka ta umjetnost vodi prema zbilji u kojoj je još uvijek otvoren svijet koji izvire iz svojega božanskog temelja.”

str.22

Egipat, preddinastijsko razdoblje, figurica žene, oko 3650-3300.g.pr.Kr. 

“…umjetnost se isuviše približila postojećoj životnoj zbilji i u nju toliko zaplela da može biti još samo “umjetnost odozdo”…

…

Jer koji je drugi razlog nego zatvorenost umjetnosti u puko svjetovno kad Franz Marc od nje traži “razbijanje ogledala života, tako da možemo pogledati bitku u lice”. “

str.23

…

“U mitskoj umjetnosti postojala je istovjetnost izmedu “umjetničkog djela i onoga što se u djelu pojavljuje”, a “moderna umjetnost slijedi njezin put kad odustaje, kako se to danas govori, od značenja, kad ukida razliku znaka i označenog”.”

Str.24

Pablo Picasso, 1942, Tête de taureau(Bikova Glava), sjedalo od bicikla i guvernal

 

 

Suvremena umjetnost se inspirira odozdo

“U umjetničkim djelima ne pojavljuju se više ni mitski bogovi ni Bog stvoritelj. U dijelima “lijepe umjetnosti” u sjaju svoje ljepote pojavljuje se sad ono idejno iz sfere svoje čisto misleno-umne istine.” str.26

…

“Sadržaj umjetnosti je “sve dokuda dopire ideja, sve svjetsko, prirodno, historijsko, moralno, društveno, političko i religijsko: krajolici, hitorijski događaji nekog naroda, uzvišena socijalna, pravedna i kreposna djela, vojskovođe, vladari, slavni događaji i osobe povijesti spasa… str.27 Drugim riječima “umjetnosti je dostojno sve u svijetu što može biti ili jest “izraz” apsolutnoga duha ili boga u njegovu zornom bitku.” str.28

…

 

 

“Čini se da je došao trenutak da (…) opovrgavanjem teza o povijesnom razvitku i napretku, prihvati teška i nama današnjima još jedva prihvatljiva misao o povijesti kao izmjeni istinskih svjetova…” str.31

…

“…razdoblja izmjene svjetova valja misliti samo kao povlačenje božanskog, boga ili bogova svjetskih aion-a iz njihovih temeljnih svjetotvornih mjesta.” str.32

 

 

[1] iz knjige: Zagonetka umjetnosti, Damir Barbarić, Demetra, Zagreb, 2003., str.19-79

 

---

povezano:

Kandinsky o duhovnom u umjetnosti

Matisseova kapela

Maljevičev crni kvadrat

Kleinova plava i materijalizacija nematerijalnog

Mimesis – bitak u igri

Umjetnost odozgo i umjetnost odozdo

Schellingova filozofija umjetnosti

Cezanneov povratak izvoru

Trojstvo u umjetnosti

Platonova kritika umjetnosti

Hildegardine ilustracije

slava i sjaj u religioznoj ikonografiji